Kragujevac

Mala hirurgija u klinici Kragujmedik – šta to niste znali o maloj hirurgiji

  Mala hirurgija podrazumeva intervencije u lokalnoj anesteziji koje nije potrebno izvoditi u velikoj Sali. Mala hirugija podrazumeva brze, efikasne, kratkotraje i bezbedne intervencije koje ne nas spašavaju od opasnih infekcija, pogoršavanja stranja, eventualno, fatalnog ishoda. U Kragujmediku možete da obaviti sve vrste intervencija u okviru male hirugrije. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam približe zdravstveni pojam koji bi Vam mogao biti od koristi.   Šta je, konkretno, mala hirurgija? Mala hirurgija podrazumeva kratkotrajne hiruške intervencije. Najčešće se odnose na promene na koži.  Prednost male hirurgije je u tome što se brzo obavljaju a period oporavka ne postoji. Drugim rečima, danas uradite intervenciju, popodne idete na trening ili put. Promene na koži koje se rešavaju procedurama male hirurgije mogu biti: posledica povrede posledica oboljenja   Rana   Najčešća posledica povrede koja se rešava malom hirurgijom je rana. Rane mogu biti otvorene i zatvorene. Mala hirurgija se bavi otvorenim ranama. Otvorene rane mogu biti: sekotine ubodne ujednine nagnječenja razderotine kombinacija razderotina i nagnječenja oguljotine opekotine avulzije (sljušćivanje kože) gipsane rane zavojne rane dekubitalne rane (posle dugog ležanja) probodne prostrelne Osim poslednje dve, mala hirurgija rešava sve vrste rana. Sveža rana je strara 24 časa, ostale se smatraju starima. Sve rane osim strelnih, dubokih ubodnih mogu se primarno zašiti. Lekar je taj koji procenjuje vrstu pa čak i […]

Zašto je važno otići na neurološki pregled pred put – Kragujmedik Vam objašnjava!

Širom sveta u saobraćajnim nezgodama dnevno pogine 3.000 ljudi. Prema državnoj Strategiji, do 2020. godine na putevima u Srbiji treba da bude upola manje poginulih u odnosu na crne brojke iz 2011. godine. 2015. i 2016., poginulo je 236 ljudi više nego što je bio prelazni cilj Strategije. Među glavnim uzrocima stradanja na putevima je umor. Umor je dodatak faktor rizika ukoliko neko već ima neki neurološki problem.   Moždani udar, recimo, je bolest od koje se u Srbiji najviše umire. Učestalost oboljevanja je oko 3.000 na milion stanovnika. Svake godine u Srbiji moždani udar doživi od 20.000 ljudi. Jedna trećina obolelih umre, jedna trećina ostane nesposobna za samostalan život. Ljudi mlađi od 45 godina čine čak 20 odsto obolelih. Ateroskleroza je glavni uzrok, a njoj zdušno pogoduje način života u Srbiji koji podrazumeva stres, masna hrana, pušenje, alkohol i neredovan san. Kragujmedik je prepoznao ovaj problem. Zaključili smo da je jedan od značajnih načina da se spreče nezgode na putovanjima kontrolni neurološki pregled pred put. Stručnjaci Kragujmedika su se, kao i uvek, potrudili da Vam približe zdravstveni problem.   Koji su najčešći neurološki problemi?   Glavobolje (migrena i drugi oblici glavobolja) Moždani udar i druge cerebrovaskularne bolesti Alchajmerova bolest Epilepsija Vrtoglavice Polineuropatije Parkinsonova bolest Multipla skleroza Lumboishijalgija Neuropatski bol     Kad znate da svakako morate na neurološki pregled?   […]

Kad srce preskoči – aritmija i kako je mi u Kragujmediku sređujemo

Aritmija je sve češći problem oko nas. Nezdrava ishrana, loše spavanje, iscrpljenost, mnogo kafe, pa čak i neki lekovi mogu da izazovu aritmiju. Sve se češće dešava to neprijatno, bolno, uznemirujuće stanje  od jake napetosti koju ne možemo otkloniti do straha za sopstveni život. Aritmija je nepravilan srčani rad. Srce ima frekvenciju (učestalost) i ritmičnost (pravilnost) otlucaja. Aritmija podrazumeva poremećaj pravilnosti tog rada. Aritmija je često prvi znak da je srce u velikom problemu, kao i sama osoba, jer je primarni uzrok aritmije stres. Kao i uvek, stručnjaci iz Kragujmedika su se potrudili da Vam predstave kako da se ponašate kad imate aritmiju i kako da je lečite. Takođe, kada je u pitanju lečenje aritmija, mi u Kragujmediku imamo jednu posebno dobru vest za Vas. Ostanite sa nama! Kako srce radi kad ne stvara aritmije?   Električni impulsi za rad srca stvaraju se u strukturi koji se zove SA (sinuatrijalni čvor – zato kad se impuls stvara tu onda se ritam zove sinusni). Sprovodi se preko AV čvora  ide do Hisovog snopa. Hisov snop se deli na dve grane, pa se one razgranjavaju u Purkinjeova vlakna. Odatle se sprovode ka pretkomorama i komorama srca. U njima se dešava kontrakcija (sistola) i relaksacija (dijastola). Normalna frekvencija srca je 60-100.   Šta je zapravo aritmija?   Aritmija je poremećaj u stvaranju i […]

Kragujmedic – “Il’ je dobro, il’ će dobro biti”

Luja Pastera 18 34 000 Kragujevac
+381 66 064 034 | +381 34 203 672