Kragujmedik

Letnja prehlada ili zašto je toliko opasno kad leti zaboli grlo

Letnji bolovi u grlu nisu bezazleni. Nikome ne padne na pamet koliko opasno može da bude kada ih leti zaboli grlo. Letnja prehlada je najčešće predmet raznih pseudonaučnih tradicionalističkih praznoverica, a lekari se jednostavno, pored drugih problema, malo bave ovom temom. Ipak, lekari u Kragujmediku su primetili koliko je našim sugrađanima bolno grlo leti problem. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam približe konkretan zdravstveni problem.   Šta, zapravo, izaziva bolno grlo leti?   Letnja prehlada   Letnja prehlada je stanje slično običnoj prehladi koja se javlja u letnjim mesecima. Više od 40-60% prehlada su virusne. Godišnje u Americi ima preko 15 000 000 slučajeva prehlada. Stanje koje se smatra običnom prehladom je laka infekcija gornjih partija organa za disanje.  Preko 200 virusa može da izazove običnu prehladu. Obična prehlada se najčešće javlja zimi i izazvano je rinovirusima i koronavirusima. Prenosi se u 70% slučajeva kontaktom, a ređe respitatorno, odnosno, kapljično (kijanjem, udisanjem i sl.). Šanse da se obična prehlada javi zimi su veće jer su ljudi više unutra i po kolektivima a i rinovirus bolje opstaje na hladnoći. Običnu prehladu karakterišu: bol u grlu otok u grlu crvenilo u grlu curenje iz nosa kijanje bol u zglobovima bol u mišićima umor blagi kašalj slabost malaksalost Letnja prehlada je nešto drugo. To je stanje koje je najčešće […]

Mala hirurgija u klinici Kragujmedik – šta to niste znali o maloj hirurgiji

  Mala hirurgija podrazumeva intervencije u lokalnoj anesteziji koje nije potrebno izvoditi u velikoj Sali. Mala hirugija podrazumeva brze, efikasne, kratkotraje i bezbedne intervencije koje ne nas spašavaju od opasnih infekcija, pogoršavanja stranja, eventualno, fatalnog ishoda. U Kragujmediku možete da obaviti sve vrste intervencija u okviru male hirugrije. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam približe zdravstveni pojam koji bi Vam mogao biti od koristi.   Šta je, konkretno, mala hirurgija? Mala hirurgija podrazumeva kratkotrajne hiruške intervencije. Najčešće se odnose na promene na koži.  Prednost male hirurgije je u tome što se brzo obavljaju a period oporavka ne postoji. Drugim rečima, danas uradite intervenciju, popodne idete na trening ili put. Promene na koži koje se rešavaju procedurama male hirurgije mogu biti: posledica povrede posledica oboljenja   Rana   Najčešća posledica povrede koja se rešava malom hirurgijom je rana. Rane mogu biti otvorene i zatvorene. Mala hirurgija se bavi otvorenim ranama. Otvorene rane mogu biti: sekotine ubodne ujednine nagnječenja razderotine kombinacija razderotina i nagnječenja oguljotine opekotine avulzije (sljušćivanje kože) gipsane rane zavojne rane dekubitalne rane (posle dugog ležanja) probodne prostrelne Osim poslednje dve, mala hirurgija rešava sve vrste rana. Sveža rana je strara 24 časa, ostale se smatraju starima. Sve rane osim strelnih, dubokih ubodnih mogu se primarno zašiti. Lekar je taj koji procenjuje vrstu pa čak i […]

Zašto je opasno izbegavati redovne ginekološke preglede?

Redovni ginekološki pregledi su jedna od najvažnijih zdravstvenih obaveza jedne žene. Brigom o svom intimnom zdravlju činimo mnogo više od brige za sebe. Redovni pregled kod ginekologa štite zdravlje ženinog partnera, imaju značajan uticaj na javno zdravlje a i ogledalo su civilizacijskog razvoja jedne sredine. U Srbiji je u samo 10-20% žena starijih od 15 godina redovno ide na ginekološke preglede. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam objasne neko važno pitanje u vezi sa Vašim zdravljem. Ovog puta govorimo o tome zbog čega je opasno izbegvati redovne preglede kod ginekologa.   Zašto je opasno da izbegavate redovne ginekološke preglede?   U Srbiji samo patina žena ide na redovne ginekološke preglede. Najsmrtonosniji ginekološki kancer je rak jajnika. Od njega u Srbiji godišnje oboli 800, a umre 450 žena. Žene često zanemaruju simptome Najčešči početni simptomi ginekoloških oboljenja su: sekret neuredni ciklusi bol u donjem stomaku bol u leđima bol u butini nadutost umor bol prilikom odnosa vaginalni svrab Ipak, žene često zanemaruju početne simptome. Smatraju ih bezazlenim. Poistovete ih sa drugim oboljenjima. Smatraju da će proći. Ponekad, puste da stvari odu predaleko. Tek ozbiljniji simptomi, kao što su obojeni iscedak, jaki bolovi, krvarenje i slično, mogu da nateraju ženu da ode na pregled. Primera radi, svrab u vagini. Svrab u vagini može doći od: Atrofičnog vaginitisa, što […]

Redovan ginekološki pregled – Kragujmedik objašnjava zašto bi ovo moglo da Vam spase život

Danas, jedan od osnovnih znaka pristojnosti jedne žene je odlazak na redovan ginekološki pregled. Redovan ginekološki pregled je društvena i moralna obaveza svake žene. Redovni ginekološki pregledi ukazuju da je žena odgovorna za svoje, zdravlje partnera, porodice i okoline, kao i svoj izgled. Kragujmedik Vas razume i prepoznao je potrebu da ukaže na važnost redovnog ginekološkog pregleda. Takođe, pokušali smo da ukratko predstavimo šta Vas kod ginekologa može očekivati. Ukoliko Vam je potrebno detaljnije objašnjenje, slobodni ste u svakom momentu da kontaktirate Kragujmedik. Šta o ženi govori odlazak na redovan ginekološki pregled?   Odlazak na redovan ginekološki pregled ukazuje na činjenicu da je žena:   Obrazovana Ovo je doba informisanosti. Internet je otvorio svet činjenica i podataka. Danas, nema izgovora da žena nije upućena u osnove svog repoduktivnog zdravlja.   Odgovorna prema svom zdravlju Većinu ginekoloških oboljenja je, zahvaljujući današnjoj dijagnostici, danas lako sprečiti i otkriti. Najsmrtonosniji ginekološki kancer je rak jajnika. Od njega u Srbiji godišnje oboli 1000, a umire oko 500 žena. Redovnim ultrazvučnim pregledima ova se brojka značajno smanjuje. Rak grlića materice je jedna od retkih ginekoloških bolesti od kojih je moguće efikasno se zaštititi vakcinacijom. Sindrom policističnih jajnika se lako otkriva ultrazvukom i laboratorijski.   Zabrinuta za zdravlje porodice Ginekološki zdrva žena sposobna je da iznese trudnoću bez opasnosti po sebe i plod. Samo ginekološki zdrava […]

Zašto je važno otići na neurološki pregled pred put – Kragujmedik Vam objašnjava!

Širom sveta u saobraćajnim nezgodama dnevno pogine 3.000 ljudi. Prema državnoj Strategiji, do 2020. godine na putevima u Srbiji treba da bude upola manje poginulih u odnosu na crne brojke iz 2011. godine. 2015. i 2016., poginulo je 236 ljudi više nego što je bio prelazni cilj Strategije. Među glavnim uzrocima stradanja na putevima je umor. Umor je dodatak faktor rizika ukoliko neko već ima neki neurološki problem.   Moždani udar, recimo, je bolest od koje se u Srbiji najviše umire. Učestalost oboljevanja je oko 3.000 na milion stanovnika. Svake godine u Srbiji moždani udar doživi od 20.000 ljudi. Jedna trećina obolelih umre, jedna trećina ostane nesposobna za samostalan život. Ljudi mlađi od 45 godina čine čak 20 odsto obolelih. Ateroskleroza je glavni uzrok, a njoj zdušno pogoduje način života u Srbiji koji podrazumeva stres, masna hrana, pušenje, alkohol i neredovan san. Kragujmedik je prepoznao ovaj problem. Zaključili smo da je jedan od značajnih načina da se spreče nezgode na putovanjima kontrolni neurološki pregled pred put. Stručnjaci Kragujmedika su se, kao i uvek, potrudili da Vam približe zdravstveni problem.   Koji su najčešći neurološki problemi?   Glavobolje (migrena i drugi oblici glavobolja) Moždani udar i druge cerebrovaskularne bolesti Alchajmerova bolest Epilepsija Vrtoglavice Polineuropatije Parkinsonova bolest Multipla skleroza Lumboishijalgija Neuropatski bol     Kad znate da svakako morate na neurološki pregled?   […]

Holter Kragujmedik – spasite sebi život za 24 sata!

Srčana oboljenja su među najčešćim i najopasnijim stanjima. Svakod dana sve više ljudi oboleva od srčanih oboljenja. EKG spada u skoro pa rutinske preglede. Ipak, puno ljudi ne voli da ide kod lekara. Boji se neprijatnih informacija. Vrlo često se događa da osobe na EKG pokažu stanje značajno gore nego što je realno. Takođe, EKG snimanje traje samo deset minuta, a poremečaji srčanog rada se nekad jave naglo i jako je bitno da se zabeleže na vreme. Tragalo se za alternativom. Za nečim što će proveravati EKG bez kontakta sa lekarom, u dogom vremenskom periodu pod svim okolnostima. Holter EKG je savršeno rešenje. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam predstave sve prednosti Holter EKG merenja. Šta je Holter EKG? 24-satni holter EKG-a (elektrokardiogram) je grafički zapis  električne aktivnosti srca tokom perioda od 24 sata. Snima se uz pomoć uređaja  koji se zove holter. Holter je mali aparat koji nakaćite na telo po uputstvu lekara. Holter grafički beleži Vaš nosivi srčani  rad: tokom 24h u svim situacijama ponašate se uobičajno dok ga nosite ne isključuje se ostaje trajni zapis odmah nakon skidanja se vraćate aktivnostima Zašto se radi Holter EKG? Zamaranje Nejasne dijagnoze srčanih oboljenja Aritmije Tahikardija Poremećaj sprovođenja srčanih impulsa Bol u grudima Preskakanje srca Preležani infakrt Kardiomiopatija nesvestica vrtoglavica selekciju ljudskih resursa za specifične poslove […]

Alergija – obična smrtonosna bolest

Alergija. Sezonski pakao. Ne možemo da ga izbegnemo. Ali ga možemo malo rashladiti. A to možemo samo ako se potrudimo da o alergiji saznamo nešto više. Alergija je lako oboljenje koje je potencijalno smrtonosno. Alternativa nudi rešenja, ali da li ona zapravo pogoršavaju stvari? Koliko je alergija uopšte opasna? Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam razjasne zdravstvene nedoumice. Tu smo da rešavamo Vase probleme. Šta je, zapravo, alergija? Alergija je preosetljivost. A šta to konkretno znači? Imunski sistem ima svoje automatizovane odbrambene sisteme. Na njih ne možete uticati ishranom, regulisanjem sna, fizičkom aktivnošću… Zapravo, nikako. Imunski sistem reaguje samo na lekove specijalno dizajnirane da deluju na određene segmente procesa odbrane tela. Imuski sistem funkcioniše tako što se ima u memoriji supstancu koja je opasna i na koju je podešen da reaguje. Ta supstanca se zove antigen. Antigen koji izaziva alergijsku reakciju je alergen. Ponekad, imunski sistem neku supstancu iz okoline zapamti kao naročito opasnu i ulazi u sistem preosetljivosti. Nije baš sasvim jasno zašto se to događa. Jedna od hipoteza je prevelika izloženost određenoj supstanci u uslovima odrastanja pod staklenim zvonom. Stakleno zvono nastaje kad se deca previše štite pa njihov imunski sistem ne zapamti mnogo uticaja i ne nauči da se brani. Ipak, sistem razvoja preosetljivosti nije potpuno razjašnjen. Sta se, ustvari, događa kad imate […]

Kada na ultrazvuk dojke? Kragujmedik objašnjava!

  Svaka deseta žena oboli od raka dojke. Ostale bolesti dojke uopšte nisu retke. Rak dojke je sasvim izlečiv. Preko 97% žena koje obole od raka dojke prežive. Tako visoka stopa preživljavanje moguća je samo zato što se rak dojke sve lakše otkriva. Prevencija i rana dojagnostika su ključno rešenje kada je rad dojke u pitanju. O mamografiji se mnogo govori, ali ipak, postoji jedna mnogo brža. jeftinija, neuporedivo manje rizična i svakako dostupnija metoda. Ta se metoda zove ultrazvuk dojke. Ultrazvuk dojki bi sve žene  starije od 30 godina trebalo da urade barem jednom godišnje. Karcinom dojke danas privlači dosta pažnje. Iako svi misle da ga je lako prepoznati, zapravo, i nije. Promene u dojci su sličnije nego što mislite, ima ih više nego što biste očekivalia a iako ima jako karakterističnih ponekad ih je nemoguće razlikovati bez upotrebe ultrazvuka. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam razjasne sve o karcinomu dojke i važnosti ultrazvuka dojke.   Šta je, konkretno, ultrazvuk dojke?   Ultrazvuk podrazumeva propuštanje zvuka visoke frekvencije kroz tkivo koz sondu.Taj zvuk se odbija od delova tela i na ekranu vidimo određenu sliku. Kada je signal srednji onda je promena ehogena.  Ako je signal slab onda je hipoehogena promena u pitanju. Ako je jak signal, onda je hiperehogena, Ako se signal ne očituje, promena […]

Presavijena žučna kesa i kako da to bude sasvim nebitno

Sve češće čujemo kako neko ima presavijenu žučnu kesu. Ljude to obično uplaši jer puno ljudi njih ne zna šta to tačno predstavlja. Presavijena žučna kesa je zapravo prilično česta. Presavijena žučna kesa je najčešća urođena anomalija žučne kese. Presavijenu žučnu kesu ima 4% ljudi. U pitanju je, doslovno, savijena žučna kesa. Presavijena žučna kesa liči na kapu koju nose štrumfovi. Ukoliko se mesto presavijanja nalazi na dnu žučne kese, onda se ovo stanje zove Frigijska kapa. Frigija nekadašnji naziv za region na prostoru današnje turske, pre 1200 godina su se tamo nosile takve kape. Kada im se dijagnostikuje presavijena žučna kesa, ljudi su ili previše uplašeni ili se ponašaju kao da je sve u najboljem redu. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su tu da Vam razjasne Vaše medicinske nedoumice. Šta je zapravo presavijena žučna kesa?   Normalno, žučna kesa je cevast  vrećast organ dug 7 cm i širok 3 cm, proširen na jednom delu, slično kao meli tanki meh. Presavijena žučna kesa je kruškastog oblika. Anatomski oblik žučne kese je deformisan, što može dovesti do funkcionalnog oštećenja, naročito smanjene pokretljivosti bilijarnog trakta. Žučna kesa nije normalno oblo lučno savijena, nego ima oštar luk savijanja, bukvalno, savijena je. Razlikujemo urođene (istinite) i stečene forme, uzimajući u obzir glavne faktore. Postoji i dijagnostička podjela ove bolesti – u zavisnosti od toga […]

Kad srce preskoči – aritmija i kako je mi u Kragujmediku sređujemo

Aritmija je sve češći problem oko nas. Nezdrava ishrana, loše spavanje, iscrpljenost, mnogo kafe, pa čak i neki lekovi mogu da izazovu aritmiju. Sve se češće dešava to neprijatno, bolno, uznemirujuće stanje  od jake napetosti koju ne možemo otkloniti do straha za sopstveni život. Aritmija je nepravilan srčani rad. Srce ima frekvenciju (učestalost) i ritmičnost (pravilnost) otlucaja. Aritmija podrazumeva poremećaj pravilnosti tog rada. Aritmija je često prvi znak da je srce u velikom problemu, kao i sama osoba, jer je primarni uzrok aritmije stres. Kao i uvek, stručnjaci iz Kragujmedika su se potrudili da Vam predstave kako da se ponašate kad imate aritmiju i kako da je lečite. Takođe, kada je u pitanju lečenje aritmija, mi u Kragujmediku imamo jednu posebno dobru vest za Vas. Ostanite sa nama! Kako srce radi kad ne stvara aritmije?   Električni impulsi za rad srca stvaraju se u strukturi koji se zove SA (sinuatrijalni čvor – zato kad se impuls stvara tu onda se ritam zove sinusni). Sprovodi se preko AV čvora  ide do Hisovog snopa. Hisov snop se deli na dve grane, pa se one razgranjavaju u Purkinjeova vlakna. Odatle se sprovode ka pretkomorama i komorama srca. U njima se dešava kontrakcija (sistola) i relaksacija (dijastola). Normalna frekvencija srca je 60-100.   Šta je zapravo aritmija?   Aritmija je poremećaj u stvaranju i […]

Kragujmedic – “Il’ je dobro, il’ će dobro biti”

Luja Pastera 18 34 000 Kragujevac
+381 66 064 034 | +381 34 203 672