pregled

Holter Kragujmedik – spasite sebi život za 24 sata!

Srčana oboljenja su među najčešćim i najopasnijim stanjima. Svakod dana sve više ljudi oboleva od srčanih oboljenja. EKG spada u skoro pa rutinske preglede. Ipak, puno ljudi ne voli da ide kod lekara. Boji se neprijatnih informacija. Vrlo često se događa da osobe na EKG pokažu stanje značajno gore nego što je realno. Takođe, EKG snimanje traje samo deset minuta, a poremečaji srčanog rada se nekad jave naglo i jako je bitno da se zabeleže na vreme. Tragalo se za alternativom. Za nečim što će proveravati EKG bez kontakta sa lekarom, u dogom vremenskom periodu pod svim okolnostima. Holter EKG je savršeno rešenje. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam predstave sve prednosti Holter EKG merenja. Šta je Holter EKG? 24-satni holter EKG-a (elektrokardiogram) je grafički zapis  električne aktivnosti srca tokom perioda od 24 sata. Snima se uz pomoć uređaja  koji se zove holter. Holter je mali aparat koji nakaćite na telo po uputstvu lekara. Holter grafički beleži Vaš nosivi srčani  rad: tokom 24h u svim situacijama ponašate se uobičajno dok ga nosite ne isključuje se ostaje trajni zapis odmah nakon skidanja se vraćate aktivnostima Zašto se radi Holter EKG? Zamaranje Nejasne dijagnoze srčanih oboljenja Aritmije Tahikardija Poremećaj sprovođenja srčanih impulsa Bol u grudima Preskakanje srca Preležani infakrt Kardiomiopatija nesvestica vrtoglavica selekciju ljudskih resursa za specifične poslove […]

Alergija – obična smrtonosna bolest

Alergija. Sezonski pakao. Ne možemo da ga izbegnemo. Ali ga možemo malo rashladiti. A to možemo samo ako se potrudimo da o alergiji saznamo nešto više. Alergija je lako oboljenje koje je potencijalno smrtonosno. Alternativa nudi rešenja, ali da li ona zapravo pogoršavaju stvari? Koliko je alergija uopšte opasna? Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam razjasne zdravstvene nedoumice. Tu smo da rešavamo Vase probleme. Šta je, zapravo, alergija? Alergija je preosetljivost. A šta to konkretno znači? Imunski sistem ima svoje automatizovane odbrambene sisteme. Na njih ne možete uticati ishranom, regulisanjem sna, fizičkom aktivnošću… Zapravo, nikako. Imunski sistem reaguje samo na lekove specijalno dizajnirane da deluju na određene segmente procesa odbrane tela. Imuski sistem funkcioniše tako što se ima u memoriji supstancu koja je opasna i na koju je podešen da reaguje. Ta supstanca se zove antigen. Antigen koji izaziva alergijsku reakciju je alergen. Ponekad, imunski sistem neku supstancu iz okoline zapamti kao naročito opasnu i ulazi u sistem preosetljivosti. Nije baš sasvim jasno zašto se to događa. Jedna od hipoteza je prevelika izloženost određenoj supstanci u uslovima odrastanja pod staklenim zvonom. Stakleno zvono nastaje kad se deca previše štite pa njihov imunski sistem ne zapamti mnogo uticaja i ne nauči da se brani. Ipak, sistem razvoja preosetljivosti nije potpuno razjašnjen. Sta se, ustvari, događa kad imate […]

Kad srce preskoči – aritmija i kako je mi u Kragujmediku sređujemo

Aritmija je sve češći problem oko nas. Nezdrava ishrana, loše spavanje, iscrpljenost, mnogo kafe, pa čak i neki lekovi mogu da izazovu aritmiju. Sve se češće dešava to neprijatno, bolno, uznemirujuće stanje  od jake napetosti koju ne možemo otkloniti do straha za sopstveni život. Aritmija je nepravilan srčani rad. Srce ima frekvenciju (učestalost) i ritmičnost (pravilnost) otlucaja. Aritmija podrazumeva poremećaj pravilnosti tog rada. Aritmija je često prvi znak da je srce u velikom problemu, kao i sama osoba, jer je primarni uzrok aritmije stres. Kao i uvek, stručnjaci iz Kragujmedika su se potrudili da Vam predstave kako da se ponašate kad imate aritmiju i kako da je lečite. Takođe, kada je u pitanju lečenje aritmija, mi u Kragujmediku imamo jednu posebno dobru vest za Vas. Ostanite sa nama! Kako srce radi kad ne stvara aritmije?   Električni impulsi za rad srca stvaraju se u strukturi koji se zove SA (sinuatrijalni čvor – zato kad se impuls stvara tu onda se ritam zove sinusni). Sprovodi se preko AV čvora  ide do Hisovog snopa. Hisov snop se deli na dve grane, pa se one razgranjavaju u Purkinjeova vlakna. Odatle se sprovode ka pretkomorama i komorama srca. U njima se dešava kontrakcija (sistola) i relaksacija (dijastola). Normalna frekvencija srca je 60-100.   Šta je zapravo aritmija?   Aritmija je poremećaj u stvaranju i […]

Holecistitis – pokvarena tempirana bomba i kako da je isključite ili makar popravite

Holecistitis je upala žučne kese. Holecistitis pogađa sve više ljudi u našoj okoliki. Žučna kesa je doslovno kesa povezana sa pankreasom i jetrom. U njoj se nalazi žuč. Uloga žuči je varenje masti. Žučna kesa je anatomski povezana sa pankreasom i jetrom. Oboljenja ovih organa su često povezana. Žene oboljevaju od holecistitisa 4 puta više nego muškarci Način života u Srbiji danas je praktično idealan za razvoj holecistitisa. Svaka druga osoba u Srbiji ima holecistitis. Holecistitis može biti akutni i hronični, ako kad se u svakodnevnom životu misli na holecistitis, obično je u pitanju hronični. Holecistitis značajno umanjuje kvalitet života a može i ubiti. Možete da zanemarujete slab ili jak bol godinama i na kraju da umrete u najgorim mukama. Žučna kesa, praktično, može da se ponaša kao svojevrsna tempiraa bomba u organizmu. Nastavite čitati i saznačete zašto. Naime, Kragujmedik Vam danas objašnjava šta je holecistitis i koliko je zapravo ta mala kesica u našem stomaku opasna.   Šta je, zapravo, holecistitis?   Žučna kesa je rastegljiv organ. Zbog blokade, recimo, kamenom koji je iz žučne kese ušao u žučne puteve, u njoj može da se nakuplja žuč. Takođe, stvari koje izazivaju pojačano lučenje žuči, posledično, izazvaće u njeno povećano zadržavanje. Žuč je sama po sebi sterilna. To znači da u njoj uopšte nema mikroorganizama. Međutim, punjenje žučne kese izaziva […]

Hipotireoza – šta kada nas štitasta žlezda uspori?

  Hipotireoza je podmukla bolest. Hipotireoza napada čitavo Vaše telo i sporo se razvija. Teško se uoči od strane jer liči na mnoge druge bolesti, udružena je sa drugim bolestima, a može biti i deo drugih bolesti. Hipotireoza se lako otkriva i relativno lako drži pod kontrolom. Stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da razjasne ponešto o hipotireozi kako biste lakše prepoznali simptome i znali kada da se obratite lekaru. Zašto nastaje hipotireoza? Šta je zapravo hipotireoza? Hipotireoza je poremećaj metabolizma koji nastaje kad se smanje koncentracije T3 i T4. Tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) su dva osnovna hormona štitaste. Oni su pod kontrolom hormona hipofize tireotropina (TSH). Ukoliko se smanji lučenje T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH kako bi se štitasta žlezda stimulisala na rad da bi se nedomestio nedostatak hormona. Povečana aktivnost ponekad može da dovede do gušavosti (strume). Ako neke ćelije na tkivima nemaju receptore za hormone štitaste žlezde, T3 i T4 mogu biti i povišene ili niže. U ovom članku obradili smo detaljno funkciju hormona štitaste žlezde, ali, ukratko, T3 i T4 podstiču metabolizam. Osoba koja ima snižene nivoe T3 i T4 u globalu ima jako usporen metabolizam i svi simptomi potiču od toga.  Hormoni štitaste žlezde stimulišu bazalni metebolizam i stvaranje toplote, povećavaju sintezu proteina, metabolizam ugljenih hidrata, masti, razgradnju holesterola i povećavaju minutni […]

Mesto kardiologije u privatnoj praksi

Kardiologija je velika oblast  interne medicine koja se bavi bolestima kardiovaskularnog sistema koga čine srce i krvni sudovi. Ova oblast  je od posebnog značaja pre svega zbog visoke stope oboljevanja od kardiovaskulrnih bolesti savremenog doba i podatka da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti današnjeg čoveka. U Srbiji kardiovaskularni mortalitet ukupno čini 70% od svih uzroka smrti (5 puta više od malignih bolesti).Sa revolucijom tehnološkog razvoja postignut je najveći napredak kako u dijagnostikovanju tako i u lečenju ljudi od kardiovaskulrnih bolesti. Najveći benefit u očuvanju zdravlja ljudi postiže merama primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti, s toga se i stavlja akcenat na primenu redovnih i periodičnih sistematskih pregleda odrasle populacije, naročito  zbog činjenice da su u visokom procentu glavni faktori rizika kardiovaskularnih bolesti dugo bez ispoljavanja simptoma i ne retko prvi klinički izraz njihovog postojanja i dugogodišnjeg ne lečenja, bude zapravo teška komplikacija opasna po život, kao što je srčani ili moždani udar sa ili bez fatalnog ishoda.   NAJČEŠĆA OBOLJENJA SRCA I KRVNIH SUDOVA: akutni infarkt miokarda angina pectoris miokarditis perikarditis infektivni endokarditis arterijska hipertenzija-visok krvni pritisak aritmije-poremećaji srčanog ritma kardiomiopatije plućno srce embolija pluća valvularne mane srca (aortna stenoza, aortna insuficijencija, mitralna stenoza, mitralna insuficijencija, prolaps mitralne valvule, trikuspidna stenoza, trikuspidna insuficijencija, pulmonalna stenoza, pulmonalna insuficijencija) urođene srčane mane bolesti aorte bolesti arterija i vena (stenoza karotidnih arterija, arteriosclerosis obliterans, tromboflebitis, flebotromboza, hronična venska insufucijencija, proširene […]

Kragujmedic – “Il’ je dobro, il’ će dobro biti”

Luja Pastera 18 34 000 Kragujevac
+381 66 064 034 | +381 34 203 672