Aritmija je sve češći problem oko nas. Nezdrava ishrana, loše spavanje, iscrpljenost, mnogo kafe, pa čak i neki lekovi mogu da izazovu aritmiju. Sve se češće dešava to neprijatno, bolno, uznemirujuće stanje od jake napetosti koju ne možemo otkloniti do straha za sopstveni život. Aritmija je nepravilan srčani rad. Srce ima frekvenciju (učestalost) i ritmičnost (pravilnost) otlucaja. Aritmija podrazumeva poremećaj pravilnosti tog rada. Aritmija je često prvi znak da je srce u velikom problemu, kao i sama osoba, jer je primarni uzrok aritmije stres. Kao i uvek, stručnjaci iz Kragujmedika su se potrudili da Vam predstave kako da se ponašate kad imate aritmiju i kako da je lečite. Takođe, kada je u pitanju lečenje aritmija, mi u Kragujmediku imamo jednu posebno dobru vest za Vas. Ostanite sa nama!
Kako srce radi kad ne stvara aritmije?
Električni impulsi za rad srca stvaraju se u strukturi koji se zove SA (sinuatrijalni čvor – zato kad se impuls stvara tu onda se ritam zove sinusni). Sprovodi se preko AV čvora ide do Hisovog snopa. Hisov snop se deli na dve grane, pa se one razgranjavaju u Purkinjeova vlakna. Odatle se sprovode ka pretkomorama i komorama srca. U njima se dešava kontrakcija (sistola) i relaksacija (dijastola). Normalna frekvencija srca je 60-100.
Šta je zapravo aritmija?
Aritmija je poremećaj u stvaranju i sprovođenju električnih impulsa u srcu. Većina ljudi ponekad ima aritmiju zbog stresa ili upotrebe psihoaktivnih supstanci (kafa, duvan, psihotropni lekovi, narkotici). Srce već posle 30. godine počinje da “preskače”. Međutim postoje opasne aritmije. Postoje aritmije koje pacijenti ne osećaju, a mogu da se otkriju samo Holter EKG snimanjem u trajanju od 24 časa.
Koje sve vrste aritmija postoje?
Bradikardija: usporen rad srca, frekvencija ispod 60
Tahikardija: ubrzan rad srca, frekvencija preko 100
Aritmija: nepravilan rad srca, kada impuls ne polazi iz SA čvora
Tahiaritmija: ubrzan i nepravilan rad srca
Bradiaritmija: usporen i nepravilan rad srca
Ekstrasistola: otkucaji viška
Flater: lepršanje komora
Pretkomorske (atrijalne) ekstrasistole – višak otkucaji srca
Trajna fibrilacija pretkomora ili aritmija absoluta – ubrzani, nepravilni otkucaji pretkomora

Aritmija absoluta
Atrijalna ( pretkomorska) tahikardija – ubrzan, pravilan rad pretkomora
Komorske (ventrikularne ) ekstrasistole – višak otkucaji, kontrakcije komora
Ventrikularna (komorska) tahikardija – tri ili više uzastopnih komorskih otkucaja sa frekvencijom iznad 120 otkucaja u minuti.
Fibrilacija komora (ventrikula) – brz i nepravilan komorski ritam.
Atrioventrikularni blok (AV blok) – srčani blok, prema intenzitetu razlikuju se I, II, III stepen.
Blok grane – delimičan ili potpun prekid električne sprovodljivosti kroz srčana vlakna (Hisov snop).
Asistolija: prestanak rada srca
Kako da znamo da imamo aritmiju?
Simptomi srčane aritmije su:
- bol u grudima
- konfuzija
- panika
- ubrzan rad srca ako je u pitanju tahiaritmija
- treperenje u grudima ako je u pitanju flater
- lupanje srca
- bubnjanje srca u grudima
- neprijatan osećaj u grudima,
- slabost
- otežano disanje,
- vrtoglavica
- znojenje
- gubitak svesti
Šta sve može da izazove aritmiju?
– Lekovi koji mogu da izazovu aritmiju
haloperidol, hlorpromazin, dromperidon, makrolidi (Hemomicin), antihistaminici, kardiotonični glikozidi (Digitalis). anestetici, antiaritmici (lidokain, prokainamid)
– Kofein
– Mešavina energetskih pića, iscrpljenosti i alkohola
– Infarkt miokarda
– Angina pektoris
– Jak nagli stres
– hipertireoza
– hipotireoza
– hipoadrenalizam
– hipokalijemije
– hiperkalijemija
– hipokalcemija
– hiperkalcemija
– urođene aritmije
Kako se aritmija dijagnostikuje?
- Pregled kardiologa
- Laboratorijske analize
- EKG
- Dinamička elektrokardiografija (24-časovni holter – nosite aparat tokom celog dana kako bi se iskljućio strah od belog mantila i pratio rad srca tokom celog dana i svakodnevne aktivnosti kako bismo znali šta Vam problem izaziva)
- Dopler ultrazvuk srca
- Test opterećenja
Kako se leči aritmija?
- Farmakološka terapija lekovima iz grupe antiaritmika
(prokainamid, adrenalin, atropine, digitalis, likokain, amiodaron, verapamil, propanolol, varfarin)
- Elektrokonverzija (pejsmejker i defibrilator)
- Radiofrekventna albacija
- Operacija
Šta je to, konkretno, pejsmejker i zašto je toliko bitan za aritmiju?
Najefikasnije rešenje za aritmiju, pored lekova, je pejsmejker. Pejsmejker je uređaj koji šalje električne impulse u srce i na taj način pravi otkucaje. Pejsmejker je aparat veličine kutije šibice koji se ugrađuje operativno ispod ključne kosti. Iz ovog aparata izlazi tanka sonda čiji se vrh ugura kroz gornju venu do srčanih šupljina najčešće do desne pretkomore. Pvi pejsmejker je ugrađen u Štokholmu pre 60 godina i još je tada savršeno funkcionisao, čak i decenijama nakon ugradnje.
Zašto se pejsmejker ugrađuje kod pacijenata sa aritmijom?
Pejsmejker je, zapravo, elektrostimulator srca. Pejsmejker kod pacijenata sa aritmijom radi održava otkucaje srca u pravilnom ritmu i frekvenciji. Pejsmejker pravi otprilike 70 pravilnih otkucaja srca u minuti.
Postoji i poseban tip pejsmejkera koji ne generiše impulse konstantno, već se uključuje automatski samo u onim momentima kada je srčani ritam poremećen (u slučaju aritmija). U tom slučaju, pejsmejker nam može spasiti život.
Kod pejsmejkera je super to što Vam ne treba opšta anestezija da biste ga ugradili, a i baterije se menjaju nakon nekoliko godina tek, a i taj hiruški zahvat, iako mora da se obavi pod nadzorom iskusnog hirurga kao i svaki drugi, nije nešto što se očekuje da Vas ubije. Dok se to od aritmije opušteno očekuje. Aritmija je sve manje otkad se ugrađuju pejsmejkeri.
Zašto je dobro ako imate pejsmejker a živite u Kragujevcu?
Zato što uvek možete da odete u Kragujmedik. Naime, samo mi, u čitavom regionu Šumadije i Pomoravlja, imamo aparat kojim možete da kontrolišete rad pejsmejkera.
U Kragujmediku možete da:
- proverite kako Vam pejsmejker radi
- da podesite rad pajsmejkera
- da uklonite eventualne probleme u radu pejsmejkera

Samo u Kragujmediku u celoj Šumadiji možete da prekontrolišete svoj pejsmejker!
Život sa pejsmejkerom je sasvim korektan. Možete da plivate, da se bavite sportom, da imate seks, da jedete bilo šta… Ipak, morate da butete oprezni u vezi sa, recimo, snimanjem magnetnom rezonancom i još nekim stvarima koje mogu biti problem kako zdravom, tako i bolesnom čoveku. Vaš lekar u Kragujmediku će Vam prilikom kontrole pejsmejkera rado predočiti sve opasnosti koje konkretno Vas vrebaju i naučiti Vas kako da se od njih zaštitite.
Aritmije mogu da smanje efikasnost srčanog rada i za trećinu. Ako aritmija potraje duže od nekoliko minuta ili se pogoršava stanje, neophodno je javiti se lekaru. U Kragujmediku možete da zakažete pregled kad god želite. Mi u Kragujmediku u Kragujevcu imamo najsavremeniji uređaj za dijagnostikovanje aritmija i kontrolu pejsmejkera koji još u Srbiji možete naći jedino u Beogradu. Velika je stvar imati tako nešto na par minuta vožnje od kuće u vreme kada je zakazan pregled grla pravi luksuz. Kad god poželite da prekontrolišete svoje zdravlje, bilo da imate neka čudna preskakanja u grudima bilo da imate dijagnostikovno oboljenje srca koje potencijalno može da izazove aritmiju, pozovite Kragujmedik i zakažite pregled. Aritmija Vas lagano može ubiti. Ne dozvolite da se to desi. Aritmija, nažalost, kontroliše Vaš život. Kragujmedik Vam pomaže da svoju aritmiju stavite pod kontrolu.