Šta treba da znamo o štitastoj žlezdi? Stručnjaci Kragujmedika daju odgovore koje tražite!

  • Štitasta se zove zbog oblika.

Štitasta žlezda postaje svojevrsni bauk srpske medicine. Oboljenja tiroidne žlezde su sve ćešća u Srbiji. Nezdrav način života, stresovi, loša ishrana, hemijsko i drugo zagađenje doveli su do toga da u Srbiji imamo sve više građana koji imaju neku vrstu oboljenja štitaste žlezde. Oboljenja štitne žlezde se javljaju udruženo sa najčešćim hroničnim oboljenjima. Sve češće se čuje kako osobe samoinicijativno pretpostave da je u pitanju problem sa štitnom žlezdom. Naime, oboljenja štitaste žlezde mogu da liče na mnogo oboljenja.

Kragujmedik je prepoznao ovaj problem. Naši stručnjaci su pojednostavili problematiku najčešćih oboljenja štitaste žlezde i sastavili ovaj tekst. Nadamo se da će Vam ovaj tekst pomoći da bolje razumete šta se tačno dešava u Vašoj štitnoj žlezdi, na koji način da prepoznate problem, a i najvažnije: kome da se obratite.

U Srbiji ne postoji zvanični registar obolelih od štitaste žlezde.

 

Šta treba da znamo o štitastoj žlezdi?

Štitasta se zove zbog oblika.

Štitasta se zove zbog oblika.

Štitasta žlezda žlezda postoji da bi obezbedila dovoljne količine hormona T4 (tiroxin) i T3 (trijodtironin). Ovi hormoni utiču na razvoj i metabolizam.T4 nastaje isključivo u štitastoj žlezdi, dok se T3 sintetiše u žlezdi. T3 i T4 u cirkulaciji vezani za transportne globuline (TBG). Oboljenja štitaste žlezde se javljaju u 1-2% svetske populacije.

Uloga T3 i T4

  • termogeneza
  • oxidativni metabolizam (u mitohondrijama),
  • međućelijski i transćelijski transport (na nivou ćelijske membrane)
  • ubrzava razgradnju glukoze u ćelijama
  • ubrzava razgradnju glikogena u jetri
  • utiču na snagu i frekvencu srčane radnje
  • reguliše kvalitet kontrakcije poprečno-prugaste muskulature
  • podiže nivo aknsioznosti
  • fizički i mentalni razvoj organizma (deluju na sintezu RNK)

 

Uloga tireokalcitonina

 

  • Sprečava hiperkalcemiju kod hiperprodukcije Parathormona u parafolikularnim čelijama.

 

Uloga TSH

 

  • egulisanje nivoa T3 i T4.

 

Kako sve štitasta žlezda može da oboli?

 

Hipertireoza

 

Hipertireoza je pojačan rad štitaste žlezde.  Štitasta žlezda je neretko uvećana u može se napipati, ali ne mora tako da bude, može biti i normalne veličine. Najčešća je kod žena srednjih godina. Povišeni su hormoni T4 i T3. TSH je nizak kod Bazedovljeve bolesti, a nizak kod adenoma. Basedovljeva bolest i nalazi se u 60-80% svih hipertireoza u SAD.

Hipertireoza se javlja:

  • bez određenog uzroka (idiopatska)
  • usled benignog (adenoma) ili malignog tumora
  • kao deo Bazedovljeve autoimmune bolesti

 

Simptomi hipertireoze su:

  • hipertenzija
  • slabi nokti
  • slaba kosa
  • znojenje
  • topla koža
  • mršavljenje
  • nervosa
  • izbočene očne jabučice (egzoftalmus)
  • ubrzan rad srca (tahikardija)
  • aritmija
  • poremećaj menstrualnog ciklusa
  • nesanica

 

Tireotoksikoza

Tireotoksikoza je trovanje hormonima štitaste žlezde. To je po život opasno stanje. Javljaju se dehidratacija, tahikardija, , šok i delirijum, a ponekad i smrt. Leči se bolnički beta-blokatorima.

Hipotireoza

Hipotireoza je smanjen rad štitaste žlezde. Hormoni T4 i T3 su sniženi. Najčešći uzrok hipotireoze je Hašimoto tiroiditis. Hašimoto tiroiditis je hroničnja upala štitaste žlezde gde sam urganizam stvara antitela na štitastu žlrzdu. Čest je kod muškaraca srednjih godina ali se može jeviti kod bilo koga. antitena upala štitastjače. Ponekad se javlja sa reaumatoidnim artritisom, lupusom i dijabetesom. U današnje vreme je vrlo čest uzrok hipotireoze radioaktivni jod I-131, koji se koristi za terapiju hipertireoze.

Simptomi hipotireoze su:

  • gojaznost
  • depresija
  • suva koža
  • apatija
  • podbulost
  • otečenost
  • drhtavica
  • bezvoljnost
  • poredećaji rada srca

 

Struma

 

Nodusna struma je nezapaljensko netumorsko uvećanje mase tkiva štitaste žlezde. Postoji difuzna I nodozna struma. Difuzna struma je kada je žlezda ravnomerno uvećana, a nodozna kada ima noduse (čvorove).To je endemska bolest, odnosno, bolest koja se javlja na određenom mestu. Naša zemlja nema dovoljno joda, te je strumna endemska za naš prostor pa smo zato 1954. doneli zakon da dodajemo 20 mikrograma joda na kilogram soli, odnosno, da jodiramo so.

To ne znači da treba da uzimate suplemete joda!

Ukoliko lekar nije propisao da uzimate jod, ni pod razno nemojte na svoju ruku uzimati bilo koji ologoelement, pa ni jod. Možete ozbiljno da poremetite funkciju štitaste žlezde. Na vrh noža soli dnevno, što ste svakako uneli ishranom, dovoljno je da većina stanovništva bude zaštićena opd strume.

Strumu mogu da izazovu i zračenje, derivati sulfonilureje i jako retko lisnato glavičasto povrće. Struma prelazi u karcinom štitaste žlezde u  oko 3% slučajeva.

O karcinomu štitaste žlezde i opasnostima koje on nosi očekujte u nekom od sledećih tekstova Kragujmedika. Pretplatite se na blog Kragujmedik za još puno zanimljivih sadržaja iz oblasti zdravlja. Pišite nam šta biste želeli da pišemo. Naravno, ukoliko imate nekih konkretnih briga i nedoumica, uvek možete zakazati pregled u Kragujmediku.

 

Kada još štitasta žlezda može da oboli?

Psihijatrijski poremećaji

Rezultati potvrđuju da je hipotiroidizam povezan sa depresijom i anksioznošću, a da je dijagnostikovan hipertiroidizam povezan sa depresijom.

Dijabetes

Poremećaji štitaste žlezde i dijabetes melitus su dva najčešća endokrina stanja, i često  se javljaju uzajamno.

Štitasta žlezda i trudnoća

Poremećaji štitaste žlezde su česti u trudnoći, ali se mogu propustiti zbog nespecifičnih simptoma i normalnih promena u fiziologiji štitaste žlezde tokom trudnoće. Procenjeno je da prevalencija hipertiroidizma koja komplikuje trudnoću iznosi između 0,4% i 1,7%, a 2% do 3% žena je hipotiroidno tokom trudnoće. Abnormalnosti u funkciji tiroidne funkcije majke su povezane sa komplikacijama tokom trudnoće i mogu uticati i na majku i na dete. Stoga je važno identifikovati poremećaj štitaste žlezde pre ili rano u trudnoći, tako da se može primeniti odgovarajući tretman.

Šta je to endokrinološki paket u Kragujmediku?

Zdrava štitna žlezda na ultrazvuku.

Dijagnoza oboljenja štitaste žlezde se postavlja fizikalnim pregledom, analizom hormona na nuklearnoj medicini, scintigrafijom, skenerom i ultrazvukom. U poliklinici Kragujmedik možete da zakažete pregled štitaste žlezde u svako doba, bilo da sumnjate bilo da već imate dijagnostikovan problem sa štitastom žlezdom. Ukoliko budete brzi, možete da dobijete i endokrinološki paket! Endokrinološki paket podrazumeva pregled i ultrazvučnu dijagnostiku štitaste žlezde. Mi u Kragujmediku se zaista trudimo da Vam izađemo u susret koliko je moguće, ali endokrinološki paket će biti dostupan samo do popune kapaciteta, tako da savetujemo da požurite da zakažete, imamo još samo malo vremena, nažalost.

Oboljenja štitaste žlezde se leče medikamentozno, jodom ili operacijom. Radi se o hroničnim oboljenjima koja umnogome utiču na kvalitet života. Oboljenja štitaste žlezde su danas u ekspanziji. Nažalost, sve je više naših sugrađana koji oboljevaju od bolesti štitaste žlezde. Još uvek ne znamo koliko je tačno ljudi obolelo u Srbiji od oboljenja štitaske žlezde. Ali jasno je da je broj sve veći. Oboljenje štitne žlezde se javlja uz sve veći broj oboljenja druge vrste, simptomi liče na mnoga druga oboljenja. Dužnost svakog pojedinca koji imalo brine o svom zdravlju je da makar povremeno pregleda štitastu žlezdu. U Kragujmediku možete jeftino da izvršite i pregled i ultrazvunu dijagnostiku štitaste žlezde. Mi smo tu zbog Vas ali obavezu da brinete o svom zdravlju imate samo Vi.

 

 

Kragujmedic – “Il’ je dobro, il’ će dobro biti”

Luja Pastera 18 34 000 Kragujevac
+381 66 064 034 | +381 34 203 672