ultrazvuk

Najnovija saznanja o raku dojke – Kragujmedik Vas upućuje kako da spasite sebi život!

Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena u Srbiji. Svakog dana od raka dojke u Srbiji umru 4 žene. Na sajtu Kragujmedik smo pisali šta smo smatrali da je bitno da znate o raku dojke, Ipak, nova saznanja o sve većoj smrtnosti raka dojke ukazuju na potrebu da Vam ukažemo još jednom na ovaj problem. U 90% slučajeva ako se blagovremeno otkrije, u prvoj ili drugoj fazi”, rak dojke je potpuno izlečiv. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su prepoznali aktuelni problem i svojim pacijentima i čitaocima odlučili izađu u susret. Šta je u stvari rak dojke?   Rak dojke je nekontrolisano umnožavane ćelija u dojci. Ukoliko se blagovremeno primeti, sasvim je izlečiv.   Maligni tumori dojke se dele na:   Invazivni karcinom duktalni invazivni karcinom lobularni invazivni karcinom Medularni karcinom Koloidni karcinom Papirani karcinom Tubularni karcinom Inflamatorni karcinom Neivazivni tumor dojke lobularni CA in situ dultalni CA in situ   Faktori rizika za karcinom dojke: rana prva menstruacija kasna menopauza benigna promena dojke gojaznost nerađanje mali broj dece kasna prva trudnoća istorija karcinoma dojke u porodici     Ukoliko Vam se jave ovi simptomi:   uvlačenje bradavica perutanje kože pretaman izgled kože nabranost bradavice otok curenje iz dojke bol bolna osetljivost dojke rane na koži čvorići na koži Obavezno se obratite lekaru!   Kako se dijagnostijuje karcinom dojke?   ultrazvuk […]

Presavijena žučna kesa i kako da to bude sasvim nebitno

Sve češće čujemo kako neko ima presavijenu žučnu kesu. Ljude to obično uplaši jer puno ljudi njih ne zna šta to tačno predstavlja. Presavijena žučna kesa je zapravo prilično česta. Presavijena žučna kesa je najčešća urođena anomalija žučne kese. Presavijenu žučnu kesu ima 4% ljudi. U pitanju je, doslovno, savijena žučna kesa. Presavijena žučna kesa liči na kapu koju nose štrumfovi. Ukoliko se mesto presavijanja nalazi na dnu žučne kese, onda se ovo stanje zove Frigijska kapa. Frigija nekadašnji naziv za region na prostoru današnje turske, pre 1200 godina su se tamo nosile takve kape. Kada im se dijagnostikuje presavijena žučna kesa, ljudi su ili previše uplašeni ili se ponašaju kao da je sve u najboljem redu. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su tu da Vam razjasne Vaše medicinske nedoumice. Šta je zapravo presavijena žučna kesa?   Normalno, žučna kesa je cevast  vrećast organ dug 7 cm i širok 3 cm, proširen na jednom delu, slično kao meli tanki meh. Presavijena žučna kesa je kruškastog oblika. Anatomski oblik žučne kese je deformisan, što može dovesti do funkcionalnog oštećenja, naročito smanjene pokretljivosti bilijarnog trakta. Žučna kesa nije normalno oblo lučno savijena, nego ima oštar luk savijanja, bukvalno, savijena je. Razlikujemo urođene (istinite) i stečene forme, uzimajući u obzir glavne faktore. Postoji i dijagnostička podjela ove bolesti – u zavisnosti od toga […]

Holecistitis – pokvarena tempirana bomba i kako da je isključite ili makar popravite

Holecistitis je upala žučne kese. Holecistitis pogađa sve više ljudi u našoj okoliki. Žučna kesa je doslovno kesa povezana sa pankreasom i jetrom. U njoj se nalazi žuč. Uloga žuči je varenje masti. Žučna kesa je anatomski povezana sa pankreasom i jetrom. Oboljenja ovih organa su često povezana. Žene oboljevaju od holecistitisa 4 puta više nego muškarci Način života u Srbiji danas je praktično idealan za razvoj holecistitisa. Svaka druga osoba u Srbiji ima holecistitis. Holecistitis može biti akutni i hronični, ako kad se u svakodnevnom životu misli na holecistitis, obično je u pitanju hronični. Holecistitis značajno umanjuje kvalitet života a može i ubiti. Možete da zanemarujete slab ili jak bol godinama i na kraju da umrete u najgorim mukama. Žučna kesa, praktično, može da se ponaša kao svojevrsna tempiraa bomba u organizmu. Nastavite čitati i saznačete zašto. Naime, Kragujmedik Vam danas objašnjava šta je holecistitis i koliko je zapravo ta mala kesica u našem stomaku opasna.   Šta je, zapravo, holecistitis?   Žučna kesa je rastegljiv organ. Zbog blokade, recimo, kamenom koji je iz žučne kese ušao u žučne puteve, u njoj može da se nakuplja žuč. Takođe, stvari koje izazivaju pojačano lučenje žuči, posledično, izazvaće u njeno povećano zadržavanje. Žuč je sama po sebi sterilna. To znači da u njoj uopšte nema mikroorganizama. Međutim, punjenje žučne kese izaziva […]

Ultrazvučna dijagnostika

  Ultrazvučni aparat je jedan od najkorisnijih dijagnostičkih aparata današnjice. Zahvaljujući tehnološkom napretku, ultrazvučnim pregledom je moguće pregledati čitavo telo od glave do pete. Bukvalno. Od pregleda mozga kod novorodjenčadi do ultrazvučnog pregleda Ahilove tetive kod sportskih povreda. Naročito je značajna njegova primena u dijagnostici dojke i štitaste žlezde gde predstavlja prvi i glavni pregled u dijagnostičkom postupku. Doppler ultrazvučni pregled je vrsta ultrazvučnog pregleda kojom se mogu ustanoviti promene u cirkulaciji pojedinih organa i krvnih sudova i poremećaji iste. Svoju ulogu ultrazvuk ima i u interventnoj medicini pri biopsiji dojki, štitaste žlezde, limfnih čvorova, jetre… Postoji više vrsti ultrazvučnih pregleda: Ultrazvuk abdomena – osnovni pregled. Koristi se za pregled parenhimskih organa abdomena – jetre, pankreasa, bubrega, žučne kese, bešike. Urološki ultrazvuk – obuhvata pregled bubrega sa doppler-om renalnih arterija i pregled bešike. Opciono kod muškaraca može da obuhvata i pregled prostate, testisa i skrotuma. Ultrazvuk štitaste žlezde – osnovni modalitet u dijagnostici poremećaja štitaste žlezde.  Služi za procenu veličine, teksture i cirkulacije unutar žlezde. Koristi se za dijagnostiku i praćenje strume i tireoiditsa, kao i nodusnih promena druge etiologije. Ultrazvuk dojki – osnovni dijagnostički modalitet kod žena mladjih od 45 godina života i žena posle 45. Godine kada imaju strutkuru dojki koja onemogućava adekvatan mamografski pregled. Koristi se i kao dodatna dijagnostika u slučajevima evaluacije i praćenja fokalnih poremećaja […]

Mesto kardiologije u privatnoj praksi

Kardiologija je velika oblast  interne medicine koja se bavi bolestima kardiovaskularnog sistema koga čine srce i krvni sudovi. Ova oblast  je od posebnog značaja pre svega zbog visoke stope oboljevanja od kardiovaskulrnih bolesti savremenog doba i podatka da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti današnjeg čoveka. U Srbiji kardiovaskularni mortalitet ukupno čini 70% od svih uzroka smrti (5 puta više od malignih bolesti).Sa revolucijom tehnološkog razvoja postignut je najveći napredak kako u dijagnostikovanju tako i u lečenju ljudi od kardiovaskulrnih bolesti. Najveći benefit u očuvanju zdravlja ljudi postiže merama primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti, s toga se i stavlja akcenat na primenu redovnih i periodičnih sistematskih pregleda odrasle populacije, naročito  zbog činjenice da su u visokom procentu glavni faktori rizika kardiovaskularnih bolesti dugo bez ispoljavanja simptoma i ne retko prvi klinički izraz njihovog postojanja i dugogodišnjeg ne lečenja, bude zapravo teška komplikacija opasna po život, kao što je srčani ili moždani udar sa ili bez fatalnog ishoda.   NAJČEŠĆA OBOLJENJA SRCA I KRVNIH SUDOVA: akutni infarkt miokarda angina pectoris miokarditis perikarditis infektivni endokarditis arterijska hipertenzija-visok krvni pritisak aritmije-poremećaji srčanog ritma kardiomiopatije plućno srce embolija pluća valvularne mane srca (aortna stenoza, aortna insuficijencija, mitralna stenoza, mitralna insuficijencija, prolaps mitralne valvule, trikuspidna stenoza, trikuspidna insuficijencija, pulmonalna stenoza, pulmonalna insuficijencija) urođene srčane mane bolesti aorte bolesti arterija i vena (stenoza karotidnih arterija, arteriosclerosis obliterans, tromboflebitis, flebotromboza, hronična venska insufucijencija, proširene […]

Kragujmedic – “Il’ je dobro, il’ će dobro biti”

Luja Pastera 18 34 000 Kragujevac
+381 66 064 034 | +381 34 203 672