blog

Dermatoskopija od sada u klinici Kragujmedik – za 30 sekundi se rešite straha od malignog melanoma!

Maligni melanom postaje ozbiljan problem u Srbiji koji ugrožava sve grupe stanovništva. Terapija se usavršava, ali obolelima iz Srbije je, nažalost, teško dostupna. Ukoliko se ne otkrije na vreme, maligni melanom je smrtonosan u vrlo kratkom roku. Klinika Kragujmedik je prepoznala ovaj problem i nabavila dermatoskop. Šta treba da znamo o malignom melanomu? Kada je otkriven maligni melanom? Prvi opis promene na koži koje upućuju  na melanom dao je Hipokrat u 5. veku p. n. e. Termin melanom uvodi Robert Carsswell 1834. Breslow uvodi i određivanje debljine melanoma kao glavnog kriterijuma za dijagnozu. 1916. C. Zeiss konstruiše prvi biokularni dermatoskop. Kako izgleda maligni melanom? Maligni melanom je maligna promena melanocita. Melanociti su ćelije koje daju pigment koži, sluzokoži i očima. Maligni melanom na koži se javlja kao tačkica ili novi ili promenjeni mladež. Mladež je nepravilnog oblika, plavičaste, crvene ili mrke boje koja se često menja. Nekada brzo raste, a nekad sporo. Može biti na koži, na sluzokoži, u oku ili ispod nokta. Može biti u nivou kože, ali i ispod. Može da naraste i do nekoliko cm. Ko može da oboli od malignog melanoma? Od malignog melanoma oboljevaju sve uzrasne grupe, pogotovo ljudi od 30-50 godine. Melanom je najopasniji oblik raka kože. Ugroženi su ljudi koji imaju pozitivnu porodičnu anamnezu /neko u porodici je već oboleo od malignog melanoma […]

Maligni melanom u Srbiji? Kragujmedik ima rešenje!

O malignom melanomu se govori godinama. „Mladež smrti“ odnosi sve više života u Srbiji. Sve počinje vrlo naivno, kao tačkica na koži za koju mislite da je mladež, a zapravo je nešto mnogo ozbiljnije. Ipak, danas nam je na raspolaganju lak, brz I pouzdan način pregleda svih promena na koži – dermatoskopija. Šta je, zapravo, maligni melanom? Maligni melanom je maligna promena melanocita. Melanociti su ćelije kože i sluzokože koji Vam daju boju tena. Od malignog melanoma može da oboli bilo ko. Maligni melanom je najćešći među ljudima srednjih godina koji su mnogo izloženi suncu. Takođe, maligni melanom je češći kod onih koji imaju istoriju melanoma u porodici. Umaligni melanom je izlečiv ali samo ako se otkrije na vreme. Ukoliko se ne otkrije na vreme, vreme preživljavanja je kraće od dve godine. Koji su razlozi da posumnjate da imate maligni melanom? Ako imate: puno novih mladeža nepravilnog oblika, koji menjaju boju i uvećevaju se, a pritom Neko Vam je u porodici imao maligni melanoma Mnogo ste na suncu Često se kvarcujete Često imate opekotine od sunca Morate se javiti lekaru pod hitno! Činjenice o malignom melanomu u Srbiji Svake godine od malignog melanoma oboli 650 ljudi u Srbiji. Svake godine umire oko 300 ljudi u Srbiji od malignog melanoma. Srbija kasni sa primenom inovativnih strategija lečenja od malignog melanoma. Od […]

Holter Kragujmedik – spasite sebi život za 24 sata!

Srčana oboljenja su među najčešćim i najopasnijim stanjima. Svakod dana sve više ljudi oboleva od srčanih oboljenja. EKG spada u skoro pa rutinske preglede. Ipak, puno ljudi ne voli da ide kod lekara. Boji se neprijatnih informacija. Vrlo često se događa da osobe na EKG pokažu stanje značajno gore nego što je realno. Takođe, EKG snimanje traje samo deset minuta, a poremečaji srčanog rada se nekad jave naglo i jako je bitno da se zabeleže na vreme. Tragalo se za alternativom. Za nečim što će proveravati EKG bez kontakta sa lekarom, u dogom vremenskom periodu pod svim okolnostima. Holter EKG je savršeno rešenje. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam predstave sve prednosti Holter EKG merenja. Šta je Holter EKG? 24-satni holter EKG-a (elektrokardiogram) je grafički zapis  električne aktivnosti srca tokom perioda od 24 sata. Snima se uz pomoć uređaja  koji se zove holter. Holter je mali aparat koji nakaćite na telo po uputstvu lekara. Holter grafički beleži Vaš nosivi srčani  rad: tokom 24h u svim situacijama ponašate se uobičajno dok ga nosite ne isključuje se ostaje trajni zapis odmah nakon skidanja se vraćate aktivnostima Zašto se radi Holter EKG? Zamaranje Nejasne dijagnoze srčanih oboljenja Aritmije Tahikardija Poremećaj sprovođenja srčanih impulsa Bol u grudima Preskakanje srca Preležani infakrt Kardiomiopatija nesvestica vrtoglavica selekciju ljudskih resursa za specifične poslove […]

Alergija – obična smrtonosna bolest

Alergija. Sezonski pakao. Ne možemo da ga izbegnemo. Ali ga možemo malo rashladiti. A to možemo samo ako se potrudimo da o alergiji saznamo nešto više. Alergija je lako oboljenje koje je potencijalno smrtonosno. Alternativa nudi rešenja, ali da li ona zapravo pogoršavaju stvari? Koliko je alergija uopšte opasna? Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam razjasne zdravstvene nedoumice. Tu smo da rešavamo Vase probleme. Šta je, zapravo, alergija? Alergija je preosetljivost. A šta to konkretno znači? Imunski sistem ima svoje automatizovane odbrambene sisteme. Na njih ne možete uticati ishranom, regulisanjem sna, fizičkom aktivnošću… Zapravo, nikako. Imunski sistem reaguje samo na lekove specijalno dizajnirane da deluju na određene segmente procesa odbrane tela. Imuski sistem funkcioniše tako što se ima u memoriji supstancu koja je opasna i na koju je podešen da reaguje. Ta supstanca se zove antigen. Antigen koji izaziva alergijsku reakciju je alergen. Ponekad, imunski sistem neku supstancu iz okoline zapamti kao naročito opasnu i ulazi u sistem preosetljivosti. Nije baš sasvim jasno zašto se to događa. Jedna od hipoteza je prevelika izloženost određenoj supstanci u uslovima odrastanja pod staklenim zvonom. Stakleno zvono nastaje kad se deca previše štite pa njihov imunski sistem ne zapamti mnogo uticaja i ne nauči da se brani. Ipak, sistem razvoja preosetljivosti nije potpuno razjašnjen. Sta se, ustvari, događa kad imate […]

Kada na ultrazvuk dojke? Kragujmedik objašnjava!

  Svaka deseta žena oboli od raka dojke. Ostale bolesti dojke uopšte nisu retke. Rak dojke je sasvim izlečiv. Preko 97% žena koje obole od raka dojke prežive. Tako visoka stopa preživljavanje moguća je samo zato što se rak dojke sve lakše otkriva. Prevencija i rana dojagnostika su ključno rešenje kada je rad dojke u pitanju. O mamografiji se mnogo govori, ali ipak, postoji jedna mnogo brža. jeftinija, neuporedivo manje rizična i svakako dostupnija metoda. Ta se metoda zove ultrazvuk dojke. Ultrazvuk dojki bi sve žene  starije od 30 godina trebalo da urade barem jednom godišnje. Karcinom dojke danas privlači dosta pažnje. Iako svi misle da ga je lako prepoznati, zapravo, i nije. Promene u dojci su sličnije nego što mislite, ima ih više nego što biste očekivalia a iako ima jako karakterističnih ponekad ih je nemoguće razlikovati bez upotrebe ultrazvuka. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da Vam razjasne sve o karcinomu dojke i važnosti ultrazvuka dojke.   Šta je, konkretno, ultrazvuk dojke?   Ultrazvuk podrazumeva propuštanje zvuka visoke frekvencije kroz tkivo koz sondu.Taj zvuk se odbija od delova tela i na ekranu vidimo određenu sliku. Kada je signal srednji onda je promena ehogena.  Ako je signal slab onda je hipoehogena promena u pitanju. Ako je jak signal, onda je hiperehogena, Ako se signal ne očituje, promena […]

Presavijena žučna kesa i kako da to bude sasvim nebitno

Sve češće čujemo kako neko ima presavijenu žučnu kesu. Ljude to obično uplaši jer puno ljudi njih ne zna šta to tačno predstavlja. Presavijena žučna kesa je zapravo prilično česta. Presavijena žučna kesa je najčešća urođena anomalija žučne kese. Presavijenu žučnu kesu ima 4% ljudi. U pitanju je, doslovno, savijena žučna kesa. Presavijena žučna kesa liči na kapu koju nose štrumfovi. Ukoliko se mesto presavijanja nalazi na dnu žučne kese, onda se ovo stanje zove Frigijska kapa. Frigija nekadašnji naziv za region na prostoru današnje turske, pre 1200 godina su se tamo nosile takve kape. Kada im se dijagnostikuje presavijena žučna kesa, ljudi su ili previše uplašeni ili se ponašaju kao da je sve u najboljem redu. Kao i uvek, stručnjaci Kragujmedika su tu da Vam razjasne Vaše medicinske nedoumice. Šta je zapravo presavijena žučna kesa?   Normalno, žučna kesa je cevast  vrećast organ dug 7 cm i širok 3 cm, proširen na jednom delu, slično kao meli tanki meh. Presavijena žučna kesa je kruškastog oblika. Anatomski oblik žučne kese je deformisan, što može dovesti do funkcionalnog oštećenja, naročito smanjene pokretljivosti bilijarnog trakta. Žučna kesa nije normalno oblo lučno savijena, nego ima oštar luk savijanja, bukvalno, savijena je. Razlikujemo urođene (istinite) i stečene forme, uzimajući u obzir glavne faktore. Postoji i dijagnostička podjela ove bolesti – u zavisnosti od toga […]

Kad srce preskoči – aritmija i kako je mi u Kragujmediku sređujemo

Aritmija je sve češći problem oko nas. Nezdrava ishrana, loše spavanje, iscrpljenost, mnogo kafe, pa čak i neki lekovi mogu da izazovu aritmiju. Sve se češće dešava to neprijatno, bolno, uznemirujuće stanje  od jake napetosti koju ne možemo otkloniti do straha za sopstveni život. Aritmija je nepravilan srčani rad. Srce ima frekvenciju (učestalost) i ritmičnost (pravilnost) otlucaja. Aritmija podrazumeva poremećaj pravilnosti tog rada. Aritmija je često prvi znak da je srce u velikom problemu, kao i sama osoba, jer je primarni uzrok aritmije stres. Kao i uvek, stručnjaci iz Kragujmedika su se potrudili da Vam predstave kako da se ponašate kad imate aritmiju i kako da je lečite. Takođe, kada je u pitanju lečenje aritmija, mi u Kragujmediku imamo jednu posebno dobru vest za Vas. Ostanite sa nama! Kako srce radi kad ne stvara aritmije?   Električni impulsi za rad srca stvaraju se u strukturi koji se zove SA (sinuatrijalni čvor – zato kad se impuls stvara tu onda se ritam zove sinusni). Sprovodi se preko AV čvora  ide do Hisovog snopa. Hisov snop se deli na dve grane, pa se one razgranjavaju u Purkinjeova vlakna. Odatle se sprovode ka pretkomorama i komorama srca. U njima se dešava kontrakcija (sistola) i relaksacija (dijastola). Normalna frekvencija srca je 60-100.   Šta je zapravo aritmija?   Aritmija je poremećaj u stvaranju i […]

Holecistitis – pokvarena tempirana bomba i kako da je isključite ili makar popravite

Holecistitis je upala žučne kese. Holecistitis pogađa sve više ljudi u našoj okoliki. Žučna kesa je doslovno kesa povezana sa pankreasom i jetrom. U njoj se nalazi žuč. Uloga žuči je varenje masti. Žučna kesa je anatomski povezana sa pankreasom i jetrom. Oboljenja ovih organa su često povezana. Žene oboljevaju od holecistitisa 4 puta više nego muškarci Način života u Srbiji danas je praktično idealan za razvoj holecistitisa. Svaka druga osoba u Srbiji ima holecistitis. Holecistitis može biti akutni i hronični, ako kad se u svakodnevnom životu misli na holecistitis, obično je u pitanju hronični. Holecistitis značajno umanjuje kvalitet života a može i ubiti. Možete da zanemarujete slab ili jak bol godinama i na kraju da umrete u najgorim mukama. Žučna kesa, praktično, može da se ponaša kao svojevrsna tempiraa bomba u organizmu. Nastavite čitati i saznačete zašto. Naime, Kragujmedik Vam danas objašnjava šta je holecistitis i koliko je zapravo ta mala kesica u našem stomaku opasna.   Šta je, zapravo, holecistitis?   Žučna kesa je rastegljiv organ. Zbog blokade, recimo, kamenom koji je iz žučne kese ušao u žučne puteve, u njoj može da se nakuplja žuč. Takođe, stvari koje izazivaju pojačano lučenje žuči, posledično, izazvaće u njeno povećano zadržavanje. Žuč je sama po sebi sterilna. To znači da u njoj uopšte nema mikroorganizama. Međutim, punjenje žučne kese izaziva […]

Hipotireoza – šta kada nas štitasta žlezda uspori?

  Hipotireoza je podmukla bolest. Hipotireoza napada čitavo Vaše telo i sporo se razvija. Teško se uoči od strane jer liči na mnoge druge bolesti, udružena je sa drugim bolestima, a može biti i deo drugih bolesti. Hipotireoza se lako otkriva i relativno lako drži pod kontrolom. Stručnjaci Kragujmedika su se potrudili da razjasne ponešto o hipotireozi kako biste lakše prepoznali simptome i znali kada da se obratite lekaru. Zašto nastaje hipotireoza? Šta je zapravo hipotireoza? Hipotireoza je poremećaj metabolizma koji nastaje kad se smanje koncentracije T3 i T4. Tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) su dva osnovna hormona štitaste. Oni su pod kontrolom hormona hipofize tireotropina (TSH). Ukoliko se smanji lučenje T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH kako bi se štitasta žlezda stimulisala na rad da bi se nedomestio nedostatak hormona. Povečana aktivnost ponekad može da dovede do gušavosti (strume). Ako neke ćelije na tkivima nemaju receptore za hormone štitaste žlezde, T3 i T4 mogu biti i povišene ili niže. U ovom članku obradili smo detaljno funkciju hormona štitaste žlezde, ali, ukratko, T3 i T4 podstiču metabolizam. Osoba koja ima snižene nivoe T3 i T4 u globalu ima jako usporen metabolizam i svi simptomi potiču od toga.  Hormoni štitaste žlezde stimulišu bazalni metebolizam i stvaranje toplote, povećavaju sintezu proteina, metabolizam ugljenih hidrata, masti, razgradnju holesterola i povećavaju minutni […]

Šta treba da znamo o štitastoj žlezdi? Stručnjaci Kragujmedika daju odgovore koje tražite!

  • Štitasta se zove zbog oblika.

Štitasta žlezda postaje svojevrsni bauk srpske medicine. Oboljenja tiroidne žlezde su sve ćešća u Srbiji. Nezdrav način života, stresovi, loša ishrana, hemijsko i drugo zagađenje doveli su do toga da u Srbiji imamo sve više građana koji imaju neku vrstu oboljenja štitaste žlezde. Oboljenja štitne žlezde se javljaju udruženo sa najčešćim hroničnim oboljenjima. Sve češće se čuje kako osobe samoinicijativno pretpostave da je u pitanju problem sa štitnom žlezdom. Naime, oboljenja štitaste žlezde mogu da liče na mnogo oboljenja. Kragujmedik je prepoznao ovaj problem. Naši stručnjaci su pojednostavili problematiku najčešćih oboljenja štitaste žlezde i sastavili ovaj tekst. Nadamo se da će Vam ovaj tekst pomoći da bolje razumete šta se tačno dešava u Vašoj štitnoj žlezdi, na koji način da prepoznate problem, a i najvažnije: kome da se obratite. U Srbiji ne postoji zvanični registar obolelih od štitaste žlezde.   Šta treba da znamo o štitastoj žlezdi? Štitasta žlezda žlezda postoji da bi obezbedila dovoljne količine hormona T4 (tiroxin) i T3 (trijodtironin). Ovi hormoni utiču na razvoj i metabolizam.T4 nastaje isključivo u štitastoj žlezdi, dok se T3 sintetiše u žlezdi. T3 i T4 u cirkulaciji vezani za transportne globuline (TBG). Oboljenja štitaste žlezde se javljaju u 1-2% svetske populacije. Uloga T3 i T4 termogeneza oxidativni metabolizam (u mitohondrijama), međućelijski i transćelijski transport (na nivou ćelijske membrane) ubrzava razgradnju glukoze u […]

Kragujmedic – “Il’ je dobro, il’ će dobro biti”

Luja Pastera 18 34 000 Kragujevac
+381 66 064 034 | +381 34 203 672